Povijest župe

Grad Čakovec je imao samo jedan tri i pol stoljeća stari sakralni prostor, franjevačku crkvu sv. Nikole biskupa koja je ujedno i župna crkva. Grof Nikola Zrinski doveo je franjevce u Čakovec 1659. godine i sagradio sadašnju crkvu sv. Nikole biskupa. Bila je više puta oštećena i obnovljena. Kroz stoljeća grad se višestruko povećao sa svojim stanovništvom. Franjevci već tri stotine godina vode pastoralnu brigu za vjernike Čakovca i predgrađa. Osjećala se potreba još jednog pastoralnog centra u gradu što se i ostvarilo 1993. godine. U južnom dijelu Čakovca, gdje su se već postojeća naselja spojila u jednu cjelinu, 16. lipnja 1993. godine položen je kamen temeljac za novi pastoralni centar i crkvu sv. Antuna Padovanskog. Položio ga papinski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi uz provincijala o. Mirka Mataušića pred više tisuća vjernika.

 

ŽUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG – FILIJALNA KUĆA MATIČNE KUĆE FRANJEVAČKOG SAMOSTANA ČAKOVEC

 

Gradnja crkve započinje 18. kolovoza 1993. godine po idejnom projektu dipl. ing. arh. Aleksandra Bašića. Izvođač radova bio je «Međimurje Inženjering» iz Čakovca. Gradnju crkve je tri godine vodio o. Ivan Lončar, gvardijan Franjevačkog samostana Sv. Nikole biskupa u Čakovcu. Naslijedio ga za druge tri godine o. Trpimir Leko, a njega je naslijedio o. Antun Jesenović. Dismembracijom župe sv. Nikole biskupa u Čakovcu nastalo je šest novih župa. Među njima je i Čakovec Jug povjeren franjevcima na upravljanje. 10. listopada 1999. godine osnovana je Župa sv. Antuna Padovanskog i o. Antun Jesenović imenovan je prvim župnikom. Gradnja se crkve nastavila. Završeni su grubi radovi i u crkvi i na stambenom dijelu. 30. siječnja 2002. obavljen je tehnički pregled zdanja sa strane Ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove, građevinarstvo i zaštitu okoliša Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji.

Crkva je smještena na prostranom trgu i unosi u taj dio Čakovca novu urbanističku vizuru. Racionalnom prostornom dispozicijom ostvarena je najuža povezanost crkve sa župnom kućom i svim pratećim pastoralnim sadržajima koji su raspoređeni u suterenu ili se nadograđuju na svetište crkvenog prostora. Jedinstveni komponirani prostor crkve podignut je na inventivnom višestraničnom tlocrtu sa adiranim nišama na bočnim stranama. S južne strane, između niša i crkvene lađe, nadovezuje se zimska kapela. Oblikovanje vanjskog plašta i arhitektonski detalji daju crkvi postmodernistička obilježja. Crkvena dvorana zauzima 655 m kvadratnih crkveni kor za pjevače 130 m² i pokrajnja kapela Majke Božje koja je spojena sa crkvom sa velikim ostakljenim vratima iznosi 114 m². Liturgijskog prostora ima ukupno 899 m². Iznad crkve izdiže se visoki elegantni toranj visine 57m što je za sada najviša točka u Čakovcu Crkva i kapelica imaju nekoliko umjetničkih eksponata naših kipara: od Juraja Škarpe dvanaestu postaju križnog puta, raspelo, reljef Marijine i Isusove glave te Navještenja Marijina. Križni put, koji je lijevan u bronci, djelo je akademskog kipara Ivana Briskog, a od Vladimira Meglića mozaik “Isus trs”.

Crkva se malo pomalo puni potrebnim crkvenim inventarom. Postavljen je kameni oltar, dva ambona i svetohranište, nabavljene su crkvene klupe sa klecalama, ispovjedaonice, riješena je rasvjeta crkve. U planu je oslikavanje zidova u svetištu, pokrajnjih oltara i posebni oltar Sv. Antuna Padovanskoga. Nadamo se i klasičnim orguljama Uz crkvu je priljubljen i župni stan. U donjem dijelu se nalaze prostorije za pastoralne potrebe: župni ured, velika dvorana za vjeronauk i druge susrete, sanitarni čvorovi, a u podrumu se nalazi prostor za druženje i prostori za igru (stolni tenis i biljar). Na katu i u potkrovlju je stambeni dio za život svećenika. Franjevačka je crkva pa je i prostor obilniji da može boraviti više braće.

12 panorama2-velika unutrasnjost-velika