Vitraj u svetištu je izradila radnja vitraja «STAKLO ART» iz Zagreba po nacrtu akademskog slikara Ivice Šiška. Vitraj je nastavak mozaika i predstavlja euharistiju na simboličan način. Intenzivni tonovi boja sa mozaika nastavljaju se u vitraju. Simboli euharistije, pšenični klas i zrna predstavljaju kruh, a čokoti i grozdovi predstavljaju vino, tako važne materije za euharistiju. Sva euharistijska stvarnost stremi prema križu u kojem je naše spasenje. U pozadini su međimurska polja, brežuljci i vinogradi. To je dar jedne obitelji iz naše župe.
VITRAJ GOLGOTA – RASPEĆE ISUSOVO
U kapeli sv. Leopolda Bogdana Mandića postavljen je vitraj Raspeće Isusovo. Raspeti je prikazan u toplim bojama a ispod križa su Marija i Sv. Ivan. Vitraj je djelo akademskog slikara Ivice Šiška i staklarske radionice STAKLO ART, a dar je obitelji Trstenjak.
VITRAJ BL. MAJKE TEREZIJE IZ KALKUTE
Vitraj Bl. Majke Terezije iz Kalkute (1910. – 1997.) koji je donacija našeg vjernika Josipa Mošmondora zvanog Maxy.
Majka Tererija je blaženica naših dana. Još se je svi sjećamo živu kako je dolazila i u Zagreb. Njezina djelatnost vrlo je popraćena u tisku i sredstvima javnog priopćavanja. Znala je radosno živjeti svije siromaštvo i pomagati najodbačenijima. Najpoznatije su njezine uzrečice:
– “Bog te ljubi!”,
– “Učinimo danas nešto lijepo za Isusa!”
– “Bolest je sudjelovanje u Kristovu trpljenju.”
– “Kao što sjeme želi da se razvije u stablo, tako se i mi želimo razviti u Isusa.”
– “Kad nemamo što dati Isusu, dalmo mu to svoje ništa.”
– “Radujte se jer Krist ponovno prolazi svijetom čineći dobro u vama i po vama!”
– “Bogu je potrebna naša sloboda i poniznost, a ne naša punina.”
– “Ako naučite umijeće pozornosti, postat ćete sve sličniji Kristu.”
– “Naš posao nije zanimanje već zvanje – poziv.”
Vitraj je djelo akad. slikara i grafičara Ivice Šiška, izrađen u radionici Staklorad.
VITRAJ SV. NIKOLE TAVELIĆA
Vitraj sv. Nikole Tavelića dar obitelji Nade i Velimira Glumca i Mirjane i Franje Zvonareka, naših župljana.
Sv. Nikola Tavelić (1340/50.-1391.) je prvi hrvatski kanonizirani svetac. Rođen je u Šibeniku. Zarana je stupio u Red Manje braće, upućen je na studij filozofije i teologije u Split i Zadar, a potom u Italiju, gdje je zaređen za svećenika. God. 1379. odlazi sa skupinom franjevaca u Bosnu gdje će provesti 12 godina propovijedajući patarenima – bogumilima. Zbog nereda u Bosni i nemogućnosti djelovanja odlazi u Svetu zemlju s braćom Deodatom i Petrom. Ušli su u samostan na Sionu. Pridružio im se i Talijan Stjepan te pođoše propovijedati muslimanima. Uhvatiše ih te ih nakon nekoliko dana mučenja pogubiše 1391. god. Štovanje im je zaživjelo u franjevačkom redu, a potom su Nikolu Tavelića štovali Hrvati, te ih je 1970. godine svu četvoricu kanonizirao papa Pavao VI.
VITRAJ BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA
Vitraj Blaženog Alojzija Stepinca, dar je obitelji Olge i Valenta Novaka. Djelo je akademskog grafičara i slikara Ivice Šiška, izrađen u radionici “Stakloart” iz Zagreba.
Alojzije Stepinac (Brezarić kraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.), zagrebački nadbiskup i kardinal, proglašen blaženim 1998. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom potpukovnika. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine. Iste godine zaređen je za biskupa.
Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.
Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.
U kapelici Male Gospe postavljen je vitraj Sv. Obitelji. Djelo je Ivice Šiška, akademskog slikara i grafičara i radionice «Stakloart». Veliki prozor, gotovo 10 m2 oslikan je intenzivnim bojama stakla. Josip Marija i Isus dominiraju na prozorskoj plohi. Josip je predstavljen kao mudri hranitelj Svete obitelji, Marija predstavlja brižnu,sretnu i staloženu majku sa Isusom u naručju, a Isus je prikazan kao razigrano dijete koje pozdravlja i blagoslivlja svakoga koji mu pokloni i malo pažnje. Na vrhu prozora se nalaze dva smirena anđela radujući se što je njihov navještaj i posredništvo urodilo jedinstvenim plodom, rođenjem Spasitelja. Ostatak prozora išaran je skladno postavljenim bojama stakla i raznih oblika koji ne odnose pažnju sa središnjih likova već s njima čine cjelinu. Prozor je dar tvrtke TEAM d.d. i obitelji Švenda iz naše župe. U istoj kapelici na oltarnoj slici u mozaiku prikazana je obitelj Joakima Ane i Marije. Tako na istom mjestu imamo spoj Starog i Novog Zavjeta, starozavjetnu Svetu obitelj, Joakim, Ana i Marija i novozavjetnu svetu obitelj, Josip, Marija i Isus, koje su i u povijesnom momentu bile međusobno povezane. Mozaik starozavjetne svete obitelji dar je obitelji Blažeković. Hvala im.
VITRAJ O. VENDELIN VOŠNJAK
Sluga Božji o. Vendelin Vošnjak, hrvatski franjevac (Konovo1861.- Zagreb 1933.). Utemeljitelj Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (1900). Slovenskog je porijekla. Školovao se u rodnom mjestu, Ptuju i Mariboru. U franjevački red je stupio 1978. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Innsbrucku 1885., za svećenika je zaređen 1884. Obnašao je razne službe u svojoj redovničkoj provinciji, bio je generalni povjerenik i više puta provincijal (1900-07. i 1924-27). Poticao je obnovu duhovnog života u svojoj provinciji, obnovu crkava i samostana te izdavanje vjerskih časopisa. Odlikovao se krjeposnim životom. Slugom Božjim proglašen je 18.XII.2000. Vitraj je rad akad. slikara i grafičara Ivice Šiška.
VITRAJ SLUGE BOŽJEGA O. ANTE ANTIĆA
Vitraj Sl. Božjega o. Ante Antića. Po nacrtu Ivice Šiška, akademskog slikara i grafičara. Izradila ga tvrtka “Stakloart” iz Zagreba. Vitraj je dar obitelji Nevenke i Stjepana Marodi, naših župljana.
O. Ante Antić, franjevac, član je Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. Sluga je Božji i proces kanonizacije je već dobro uznapredovao. Grob mu se nalazi u Zagrebu, u kripti crkve Gospe Lurdske. Kardinal Franjo Kuharić, ovako je oslikao o. Antu Antića: “Otac Antić, tako su ga oslovljavali, čovjek je duboke vjere, vjernik križa i Euharistije, uvijek u Marijinu društvu. On se svega odriče da bi onda cijenio svaki, pa i najmanji, dar i da bi se trudio trajno darivati. Sav darovan Bogu, ne veže se ni uz koju osobu – zato da bi mogao biti svima sve – a opet s toliko pažnje prema svakoj osobi kao da mu je ona jedina briga” (Tješitelj čudotvorni, Predgovor).
VITRAJ BL. MARIJE OD PROPETOG PETKOVIĆ
Vitraj Bl. Marije od Propetog Petković izradio je akademski slikar i grafičar Ivica Šiško i radionica Stakloart. Ovaj vitraj je jedan u nizu vitraja hrvatskih svetaca, blaženika i slugu božjih, smještenih u našoj crkvi. Vitraj je financirala sama župa.
Blažena Marija Petković, rodila se u župi Svih Svetih u Blatu, na otoku Korčuli. Poznata je i pod redovničkim imenom, sestra Marija od Propetog Isusa. U Rimskom vikarijatu, 1986. godine pokrenut je postupak za njezino proglašenje blaženom. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku, prilikom trećeg posjeta Hrvatskoj.
Vitraj Sv. Marka Križevčanina na koru naše crkve, tik do vitraja blažene, Marije Propetog Petković, izrađen je po nacrtu Ivice Šiška, akademskog slikara i grafičara, izradila ga tvrtka “Stakloart” iz Zagreba. Vitraj je dar župljana. Marko Stjepan Krizin (Križevčanin) rodio se u Križevcima u Zagrebačkoj biskupiji 1558. godine. Studirao je teologiju u rimskom kolegiju Germanicum et Hungaricum, a nakon studija djelovao je kao svećenik Zagrebačke biskupije. Kao kanonik upravljao je nekadašnjom benediktinskom opatijom kod Košica, koja je bila u vlasništvu ostrogonskog Kaptola. Uz dvojicu isusovaca Ištvana (Stjepana) Pongracza i Melkiora Grodzieckog brinuo se za katoličke vjernike u Košicama i okolici. Košice su u to vrijeme bile pod velikim kalvinističkim utjecajem. Za vrijeme jedne bune i vjerskog “čišćenja” protiv katolika 7. rujna 1619. godine sva trojica su mučena i okrutno ubijena, jer nisu htjeli odustati od katoličke vjere. Papa Pio X. je svu trojicu proglasio blaženima 15. siječnja 1905. godine.